PAZIN
Veliki je problem s invazivnom biljnom vrstom pajasen koja je grunula na područje Istre. O tome se već dosta dugo priča, a ponovno smo došli na tu temu sa županijskim vijećnikom Renatom Kalcem koji je još 2022. godine postavio pitanje nadležnima na Županijskoj skupštini, međutim, po tom se pitanju još nije nešto konkretno odradilo.
-Zanima me da li se na području Istarske županije poduzimaju bilo kakve radnje ili koraci kao bi se pratilo nekontrolirano širenje pajasena (divljeg oraha), spriječilo njegovo daljnje razmnožavanje i poduzele potrebite mjere na njegovom uklanjaju. Zanima me konkretno da li naša upravna tijela, javne ustanove i organizacije koje se bave zaštitom flore i faune, zaštitom okoliša ili drugima aktivnostima provode kakve konkretne aktivnosti po tom planu, upitao je Kalac (Možemo!) u svibnju prije tri godine pročelnika Upravnog odjela za održivi razvoj Mirka Radolovića.
Nakon toga dao je obrazloženje.
-Pajasen je listopadno drvo visine do 25 m porijeklom iz središnje i sjeveroistočne Kine, Tibeta i Tajvana, brzo rastuća alohtona vrsta drveća koja uspijeva na svakom tlu, a otporna je na zagađenje i sušu te dobro podnosi visoku temperaturu i salinitet. Ovu biljku ne napadaju kukci i gotovo nema prirodnog neprijatelja. Iznimno se brzo razmnožava sjemenom i vegetativno, te se posljednjih godina ova biljka u Istri širi munjevito ugrožavajući pri tome autohtone biljne vrste. Kada iz središnje Istre krenete prema Rijeci, ili pak iz Pule prema Labinu ili se vozite željezničkom prugom uočit ćete značajno povećan broj beskorisnih stabala ove biljne vrste, a naročito novih brzorastućih mladica. Biljka je karakteristična po tome što izlučuje otrov koji sprječava rast drugih biljaka u njezinoj blizini. Pored toga otrovni sastojci u kori i lišću izazivaju dermatitis u ljudi i životinja, izazivaju i alergijske reakcije, a sama biljka, posebno cvjetovi, vrlo su neugodnog mirisa. Drvo ove biljke nema ni nikakvu ekonomsku vrijednost, a njezin snažan korijen oštećuje cjevovode, kanalizaciju, trotoare, pojedine građevine i sl. Prema meni dostupnim informacijama potpuno uništavanje i zatiranje ove invazivne vrste je dugotrajna i vrlo zahtjevna zadaća koja podrazumijeva rezanje svakog pojedinog stabla i izdanka, tretiranje herbicidom i sprječavanje rasta novih izbojaka. Možda griješim, ali nemam informaciju da se po pitanju onemogućavanja daljnjeg razvoja ove agresivne, alohtone vrste drveća u našoj Županiji netko bavi. Mislim da na svim razinama organizacije lokalne i regionalne samouprave moramo odmah započeti mjere kako bi se zaustavilo daljnje širenje pajasena na našim prostorima, sada dok još nije prekasno, kazao je vijećnik Renato Kalac, međutim, nikakva akcija nije poduzeta.
Odgovor je dobio još iste godine, i skraćenog ga prenosimo.
-Putem poveznice ove su tako dostupni i podaci o vrsti žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) s kartom prisutnosti. Važno je napomenuti da zbog načina prikupljanja podataka karta predstavlja samo relativno stanje stvarne rasprostranjenosti. Iako je rasprostranjen i na području Istre, kao prioritetna područja određeno je obalno područje srednje i južne Dalmacije te je od strane MINGOR-a donijeta Naredba o uklanjanju invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) (“Narodne novine”, broj 89/21) sa zemljišta na područjima ekološke mreže značajnima za očuvanje vrsta i stanišnih tipova HR2000918 Šire područje Nacionalnog parka Krka i HR2001364 JI dio Pelješca, kao i na području Dubrovnika, Skradina te naselja Ston i Mali Ston do 1. travnja 2025. godine. Nadalje, prema prioritetu je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske raspisao Javni poziv za neposredno financiranje projekata “Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta” (JP ZO 5/2022) te su, što se tiče pajasena, prihvatljivi prijavitelji Javna ustanova Park prirode Telašćica (za lokaciju otok Vela Sestrica) i Javna ustanova Nacionalni park Kornati (za lokaciju otok Levrnaka – Uvala Anica i otok Kornat – uvala Lučica), odgovara županijski pročelnik Mirko Radolović te nastavlja.
-Najefikasniji način upravljanja invazivnim vrstama je prevencija te je jedna od predviđenih aktivnosti “Natura Histrica” da među lokalnim stanovništvom i korisnicima područja popularizira postojeću nacionalnu platformu “Invazivne vrste u Hrvatskoj”. Prema saznanjima ovog tijela na području županije do sada nisu provođene organizirane akcije uklanjanja pajasena. O potpunom iskorjenjivanju očito nema govora, a problem je i ljudstva i sredstava te za sada male postojeće prakse koja ne pokazuje ohrabrujuće rezultate. “Natura Histrica” ima u aktivnostima uklanjanje pajasena oko ZEC Kontija na području Općine Vrsar, ukoliko to bude moguće s obzirom na raspoložive resurse, prioritete i očekivanu učinkovitost, odgovorio je Radolović te dodao “što se kasnije krene s uklanjanjem to je zahvat skuplji, ali u obzir treba uzeti i da je pajasen u naša područja unesen još za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije”.
