Nakon 16 godina Angele Merkel nakon kojih su uslijedile tri i pol godine neomiljene semafor koalicije socijaldemokrata, zelene stranke i liberalnih demokrata, Njemačka je na raskrižju uoči nedjeljnih prijevremenih izbora, donosi statista.com.
Podjele posijane tijekom pandemije Covida-19 u kombinaciji s ekonomskim frustracijama uzrokovanim inflacijom i recesijom stvorile su idealno tlo za razvoj desnog AfD-a (Alternativa za Njemačku), kojem je porasla popularnost i čini se da će u nedjelju skupiti oko 20 posto glasova.
Najnovije ankete uoči prijevremenih izbora u Njemačkoj daju otprilike sličnu sliku: očekuje se da će Kršćansko-demokratska unija (CDU/CSU) s Friedrichom Merzom osvojiti najveći udio glasova, iako s manjom razlikom nego što se predviđalo prije nekoliko mjeseci. Alternativa za Njemačku (AfD) će vjerojatno biti druga najjača frakcija u novom Bundestagu s oko 20 posto glasova. U međuvremenu, očekuje se da će svi članovi nepopularne semafor koalicije značajno izgubiti u usporedbi s izborima 2021., pri čemu će Socijaldemokratska stranka (SPD) i liberalni demokrati (FDP) pretrpjeti najveće gubitke. Potonji možda neće ni uspjeti ući u sljedeći saziv parlamenta, jer većina anketa pokazuje da je FDP ispod praga od 5 posto koji stranka mora prijeći za ulazak u Bundestag.
Predviđeni ishod onemogućio bi CDU da formira većinsku vladu sa svojim povijesno preferiranim partnerom, FDP-om. Budući da je svaka stranka isključila suradnju s AfD-om, najvjerojatniji ishod je takozvana velika koalicija između CDU-a i SPD-a pod Friedrichom Merzom kao kancelarom. Iako je ovo možda jedina stabilna koalicija koja je moguća za formiranje vlade, postala je nepopularna opcija u Njemačkoj nakon što su tri velike koalicije pod vodstvom Angele Merkel rezultirale političkim zastojem. U takvom scenariju, CDU i SPD bi morali prevladati svoje razlike i pokušati surađivati kako bi doveli zemlju naprijed. Još jedan neuspjeli pokušaj da se to učini mogao bi dodatno ojačati krajnje desničarski AfD.
