BUZET
Nakon što je na sjednici buzetskog Gradskog vijeća najavljena inicijativa za izgradnju Islamskog centra u središtu Buzeta, sa svojim priopćenjem odnosno prijedlogom istupila je Inicijativa za kvalitetu života Sjeverne Istre koju ćemo prenijeti u cijelosti.
-Buzet, Buzeština, sjeverna Istra je u svojem razvoju 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća primila mnoge građane, radnike iz raznih jugoslavenskih republika koji su tu pronašli posao, mir i sigurnost, zasnovali obitelji, tako da već njihova druga generacija, tu s nama radi i živi, mi ih smatramo Buzećanima i oni se osjećaju Buzećanima. I ovih postpandemijskih izazovnih “postCovid” godina, su na naš istarski sjever pristigli radnici iz azijskih i iz zemalja istočno od Urala što je pretežito muslimansko stanovništvo. Radnika u građevini nedostaje, a tu je i industrija Cimosa i njihovih partnera. Kako mi imamo naše vjerske potrebe, imaju ih i oni. Mi to razumijemo.
Sve boljim prometnicama i povezanošću sjever Istre, Buzet je kako se mi hvalimo “svugdje na pol ure”. Veliki glavni gradovi Ljubljana na uru, Zagreb još malo na dve a ostali istarski veći, Rijeka, Kopar, Trst, Umag doslovno na pol ure.
Vjerske potrebe građana muslimanske, pravoslavne, vjere judaizma i ostalih raznih vjera su u većim gradovima riješene. Tako Zagreb ima Islamski centar / zagrebačku džamiju, u Gavellinoj 40. Vjernici muslimanske vjeroispovjesti s kvartova Černomerca, Vrapča, Jankomira, znači zapadnog dijela Zagreba, do Islamskog centra u Gavellinoj 40 sa bilo kojim prijevoznim sredstvom imaju više od 45 minuta vožnja, a u sadašnjim uvjetima i više od sat vremena. U Rijeci je Islamski centar i džamija na adresi Ante Mandića 50. Vjernici muslimanske vjeroispovjesti, s naprimjer kvarta Brajdice ili Trsata i Opatije do te adrese bilo kojim prijevozom imaju oko 20 minuta vožnje, a ako su radovi u centru, što obično jesu, i više od 30 minuta.
U Umagu je Islamski kulturni centar u ulici Vrh 17 pored Kauflanda. Vjernici muslimanske vjeroispovijesti iz centra Umaga, hodom otprilike deset ili više minuta, a građanima muslimanskim vjernicima od Kanegre, Savudrije do recimo Novigrada ili Buja to im je uvijek vozilom 20 ili više minuta. U našem bratskom Kopru je adresa Kosovelov trg 1 što je u dijelu starog grada. Ove godine 2025. je dobiveno gradbeno odobrenje da se u Kopru sagradi objekt namijenjen muslimanskoj zajednici, iako, prema našim dostupnim izvorima, trenutačno se planira poslovno-gostinski + društveno-vjerski objekt, ne klasična džamija/minaret, znači vjerojatno kao u Umagu.
Buzet je od Umaga udaljen 45 minuta vožnje, od Kopra 35 minuta vožnje od Rijeke će uskoro biti na manje od 40 minuta vožnje. Stav naše “Inicijative ZA kvalitetu života sjeverne Istre” je da ukoliko postoje namjenska sredstva za kvalitetniji život vjernika muslimanske vjeroispovjedi koji žive tu s nama na sjeveru, da kupe kurijeru-autobus. To bi slabije pokretnim starijim osobama omogućilo mobilnost za ispunjenje vjerskih potreba, a ponekad mlađe osobe, iz njihovih obitelji koje rade ne bi trebale osobnim vozilima imati tu obvezu i gubitak radnog dana.
Hrvatska po pitanju svih manjina ima zakone koje nema nitko u Europi i svijetu. Svi imaju zajamčene slobodne dane kod važnijih vjerskih blagdana bez obzira na vjeroispovjed. A i poslodavci su vrlo obzirni, jer odlazak ili gubitak radnika stvara im problem u poslovnim procesima.
Bošnjačka zajednica u Buzetu ima svoj prostor u starom gradu na Trgu Vela šterna već dugi niz godina, vrlo su aktivni po pitanju njihovog tradicionalnog folkora, jednom godišnje prirede feštu ispred buzetskog Narodnog doma za sve građane Buzeštine s izvrsnim zabavnim i gastro programom. Oni su naši ne sugrađani, nego naši građani i mi ih tako doživljavamo.
Vjerski obredni centri su dovoljno blizu Buzeta, bliži i brži pristupom, nego mnogim zagrebačkim ili riječkim građanima muslimanske vjeroispovjesti tako da je naš stav da su potpuno nepotrebni na lokacijama Buja, Buzeta i Pazina te svih gradića u tome trokutu od Ćićarije, Učke do Žminja i Vižinade.
Nabavkom kurijere autobusa (ako postoje sredstva i mogućnosti za kvalitetniji život vjernika muslimanske vjeroispovjedi sjevera Istre), moglo bi uvijek biti i mjesta za ostale naše građane koji idu za Rijeku, Kopar ili Umag u terminima kada postoji potreba za odlazak/povratak, pa se kroz društvene mreže ili neke druge oblike oglasa može komunicirati što bi mi u “Inicijativi ZA kvalitetu života sjeverne Istre” pozdravili jer svima nama je cilj bez obzira na vjeru, spol, seksualno opredjeljenje, vjeroispovijest, običaje, boriti se za bolji život tu, gdje su nas sve autoceste istarskog ipsilona zaobišle, gdje su prema Sloveniji zabrane i ograničenja teretnog poduzetničkog prometa, gdje “interesna” Slovenija ne gradi autoceste prema Istri i Rijeci, gdje se borimo za očuvanje istarskog tradicionalnog tartufarstva bez upada “stranaca”, gdje život u istarskoj vodozaštiti ne smije biti kazna nego čista, ekološka, građanska privilegija.
Robert Marušić – Inicijativa za kvalitetu života Sjeverne Istre
