WASHINGTON
Trumpova administracija objavila je da će za tjedan dana takozvane recipročne carine između 15 i 50 posto za zemlje diljem svijeta ponovno biti na snazi, budući da će carina od 10 posto za većinu ostatka svijeta ostati na snazi. Trump je uveo carine 2. travnja, ali je pauzirao sve osim stope od 10 posto u cijelom svijetu gotovo odmah na 90 dana, piše www.statista.com
Nakon što su neke stope korigirane početkom srpnja, Trump je ponovno napravio promjene. Sedam trgovinskih sporazuma ili nacrta s EU-om, Ujedinjenim Kraljevstvom i azijskim zemljama postignutih proteklih mjeseci također je promijenilo carinske stope za pogođene zemlje.
Općenito, carine sada nisu tako visoke kao kad su prvi put najavljene. Iznimka je Brazil, gdje je sada nametnuta carina od 50 posto jer Trump pokušava zaprijetiti zemlji da prestane goniti bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, Trumpovog saveznika.
Najveća stopa inače iznosi 41 posto na Siriju, a slijede Laos, Mianmar i Švicarska. Kanada je pogođena s 35 posto na robu koja nije obuhvaćena trgovinskim sporazumom Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade, dok Meksiko ima još 90 dana da pregovara i spriječi stopu višu od trenutnih 25 posto na robu koja nije obuhvaćena trgovinskim sporazumom. Ali dva američka susjeda nisu jedine nacije uz neke iznimke. Procjenjuje se da će EU, koja sada podliježe carinskoj stopi od 15 posto, plaćati carinu na oko 70 posto svoje robe izvezene u SAD zbog iznimaka, koje imaju i druge zemlje. Neka roba općenito je izuzeta od Trumpovih uzajamnih carina, ali već je (ili se planira) tarifirati zasebno.
Prema izvješću ING-a, zemlje koje šalju velike količine robe nižih cijena poput obuće, odjeće ili namještaja u Sjedinjene Države bile su pogođene natprosječnim carinama, uključujući Vijetnam, Kambodžu, Bangladeš, Indoneziju, Filipine ili Šri Lanku. Neki od njih su otada dogovorili snižavanje stopa putem trgovinskih sporazuma, ali su pritom morali učiniti velike ustupke Sjedinjenim Državama. Ipak, njihove su tarife ostale iznad prosjeka.
Trumpova administracija rekla je u travnju, kada su carine prvi put uvedene, da su nacije koje nameću vrlo visoke carinske stope na uvoz iz SAD-a ili za koje se misli da se na neki drugi način upuštaju u trgovinske ili valutne prakse koje trenutna američka vlada smatra nepravednim bile ciljane na ove carine. Priopćenje na tu temu otišlo je toliko daleko da je navela nižu domaću potrošnju u usporedbi s BDP-om u zemljama poput Singapura, Kine, Irske ili Njemačke kao razlog da im se nametnu veće carine.
Trgovinski deficit koji Sjedinjene Države imaju s drugim zemljama zbog svoje visoke potrošnje i manje domaće proizvodnje dobara također se više puta spominjao u kontekstu i poznato je da je Trumpu trn u oku od njegove prve administracije. Tada je zemlja koja ima najveći trgovinski deficit sa Sjedinjenim Državama – Kina – bila dominantna meta carina.
