BRTONIGLA
Neš Sinožić, novo ime prethodnih lokalnih izbora, završava četverogodišnji mandat općinskog načelnika Brtonigle. Posjetili smo ga u zgradi općinske uprave na glavnom trgu gdje smo popričali o tome što je dosad učinjeno i kakvi su planovi za naprijed.
S kojim se projektima ponosite u proteklom mandatu?
-Sigurno za jednu malu općinu koja broji 1.500 stanovnika, kao što smo mi, jedan od najvažnijih poteza u ovom mandatu bilo je pokretanje poduzetničke zone Štrpe. Ondje su sada dva objekta (jedna se tvrtka bavi proizvodnjom medicinske opreme, a druga proizvodnjom prometne signalizacije) na samom kraju izgradnje što znači da u ovoj godini očekujemo početak njihovog rada. Za treću građevinu izdana je građevinska dozvola, pa uskoro kreću radovi. Smatram da je to za naše gospodarstvo vrlo bitno i jako sam sretan zbog toga, kaže Sinožić dodajući da su već ugovorili projektnu dokumentaciju za drugu fazu komunalne opremanja poduzetničke zone.
“Među ostalim otvorenje zone važno je i kako bismo diverzificirali općinske prihode, te da nismo ovisno samo o jednoj gospodarskoj grani koja god to bila”, napomenuo je.
-Valja istaknuti dvije činjenice koje nemaju izravno veze s projektima. Prvo, naslijedili smo gomilu sudskih procesa s mogućim vrlo negativnim reperkusijama za općinski proračun. I tu smo uložili mnogo truda i vremena da se to okonča i iznađe nagodba, te osigura normalno funkcioniranje općine. Moram istaknuti da tijekom moga mandata nije stigla nijedna nova tužba što je uspjeh. Drugo, izvršenje proračuna 2024. godine u odnosu na 2020. godinu veće je za 160 posto što znači da smo se uspjeli financijski snažno konsolidirati o čemu govori i to da 86 posto općinskih prihoda ostvarujemo samostalno. Uvršteni smo 2023. godine u top 10 općina u Hrvatskoj koje su povukle najviše financijskih sredstava iz europskih fondova što je ponajviše uspjeh našeg upravnog odjela.
Koji su to projekti?
-Nadogradnja dječjeg vrtića Kalimero u Brtonigli koja je stajala sedam milijuna kuna (940 tisuća eura), a nismo dobili nijednu kunu penalizacije. Zatim prva faza ulaganja u komunalnu infrastrukturu poduzetničke zone Štrpe, a prošle godine smo renovirali galeriju “Aleksandra Rukavina” i prenamijenili je u Kulturni centar “Aleksandra Rukavina” (LAG sredstva). Doduše, iscrpljujuć je proces kandidiranja, pisanja projekta i ostalo, ali na kraju dana se isplati. Evo recimo 2023. godine 33 posto ukupnih prihoda ostvareno je kroz europska sredstva. Sve projekte odrađuje naša administracija, jer ne koristimo usluge konzultanata, istaknuo je Sinožić.
Zadovoljavaju li sada kapaciteti dječjeg vrtića potrebe roditelja?
-Trenutno da, kapacitet je 70 djece, a boravi 68. Hvala vam na ovom pitanju, jer smo u prosincu 2024. godine dobili građevinsku dozvolu za prenamjenu i dogradnju zgrade stare škole u Novoj Vasi u dječji vrtić (jedna jaslička i jedna vrtićka skupina), društveni dom i dva poslovna prostora. To je veliki objekt u centru sela koji nam trenutno nije na ponos, a radi se o investiciji od 1,5 milijuna eura za koju imamo rezervirana sredstva. Nadam se da bi javnu nabavu mogli raspisati još u ovom mandatu, ali realizacija ide u sljedećem. Htio bih napomenuti i da zgrada stare škole u Brtonigli, gdje se trenutno nalazi ljekarna, isto ide u obnovu. U prizemlju će se nalaziti društveni dom, a na prvom i drugom katu predviđena su 4 stana i 3 poslovna prostora s jednom zajedničkom dvoranom za sastanke i ostale potrebe.
Stanovi bi išli prodaju ili u najam?
-U najam. Jako se protivim prodaji općinske imovine, to mi se čini najgorim načinom baratanja s imovinom, a tim više zato jer se objekt nalazi u centru čime gubimo mogućnost kontrole sigurnosne i estetske naravi. S obzirom da imamo dosta mladih obitelji očekujemo da će se povećati i potreba za stanovima. Tako da je dugoročno dobro imati jednu bazu nekretnina koje mogu biti na usluzi našim građanima, dok se možda financijski ne osamostale i ostvare uvjete da se mogu sami stambeno zbrinuti.
Pogotovo je to bitno danas kada su cijene stambenog prostora otišle u nebo.
-Da, namjera nam je da u prvim godinama, kada se obitelj stvara, da možemo ponuditi smještaj i normalne cijene najma mladim obiteljima – priuštivo stanovanje.
Kako se razvija turistička grana gospodarstva? Bilježite li porast noćenja?
-Bilježimo konstantan rast noćenja, i u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, međutim, te brojke o ostvarenim noćenjima samo služe nama načelnicima da se pohvalimo, a koliko koristi imamo od tih noćenja je upitno. Trebalo bi napraviti dublju analizu “uloženo-dobiveno” u širem aspektu, od potrošnje komunalnih usluga, parkinga, koliko morate čekati u redu da kupite kruh, i koliko on košta pošto se nalazite u turističkom području… Tako da bih rekao da nam je cilj profilirati se prema određenoj strukturi gostiju, a Brtonigla je već brendirana kao gourmet destinacija. Trebali bi se koncentrirati na predsezonu i posezonu, da privučemo goste proljeće i jesen. Eto danas je jako lijepi, sunčan dan. Počele su šparoge, imamo jako puno kvalitetnih, prepoznatih restorana u kojima ih mogu sljubiti s mesom, ribom… Želim da nam se turizam ne desi, nego da mi upravljamo njime.
Općina Brtonigla na svom teritorijalnom području obuhvaća i jedan mali dio priobalja. Ako me sjećanje ne vara ondje je bila pobuna dijela građana zbog planova o gradnji luka?
-Imate pravo, građani su se pobunili na namjeru da se ondje sagradi, citirati ću ih “megalomanska marina”. Iz toga je razloga nastala građanska inicijativa i ja sam prepoznao njihove argumente i zaista je bila utemeljena zabrinutost građana. Već u prvih 5 mjeseci mog mandata smo taj problem riješili. U prosincu 2021. godine na općinskom je vijeću prisustvovao istarski župan Boris Miletić, kao osnivač lučkih uprava, te priopćio vijećnicima da smo zaustavili mogućnost izgradnje takve megalomanske marine odnosno luke za javni promet. O njenim gabaritima i izgledu će odlučivati naše Općinsko vijeće. Ondje je i otvorena mogućnost sportske lučice za koju smo zatražili da se briše iz županijskog prostornog plana kada bude došlo do njegovih izmjena, a o čemu odlučuje Županijska skupština. Ne očekujemo tu probleme, to bi trebala biti formalnost. Smatramo se produženom rukom građana i tu smo da zaštitimo njihove interese. Nema razloga da budu zabrinuti, iako su u posljednje vrijeme počele kolati nekakve glasine, ali garantiram da se to neće desiti u tom prostoru.
Na vašem području nalazi se i dolina Mirne koja ima poljoprivrednu važnost.
-U vrlo malom dijelu. Nekolicina poljoprivrednika s područja Nove Vasi obrađuju zemlju ondje, a većinom je to krmno bilje, većinom sijeno za stoku.
Kakav je sastav vašeg Općinskog vijeća, planirate li vlastitu nezavisnu listu?
-Na prethodnim lokalnim izborima odlučio sam se bio kandidirati za načelnika, ali bez vlastite liste. Trenutno imamo dvije nezavisne liste koje imaju svaka po dva vijećnika, jednu nezavisnu listu s jednim vijećnikom, a preostalih četiri vijećnika dolaze s liste IDS-a. Mogu kazati da se 99 posto odluka donosilo jednoglasno, što ukazuje na transparentnost rada i želju da se isporuče rezultati. I ovoga puta ću se kandidirati bez liste, ali imam podršku jedne nezavisne liste, SDP-a i IDS-a. Možda je pomalo licemjerno da jedan načelnik kaže da se ne misli baviti politikom, ali ja stvarno mislim da općine populacije Brtonigle nemaju baš puno prostora za politizaciju. Ovdje se bavimo problemima koji tište naše građane, održavati likvidnost, ostati konkurentni na tržištu rada…
Čime ste se bavili prije nego što ste postali općinski načelnik?
-Radio sam u jednoj turističkoj kompaniji u sektoru hortikulture. Po struci sam agronom, završio sam studij fitomedicine odnosno zaštite bilja u Zagrebu. To mi je prva ljubav. I dalje se bavim poljoprivredom, vjerojatno sam jedini načelnik u Istri na čijoj zemlji rastu masline, a ne zgrade.
Kakvo je stanje s bespravnom gradnjom na vašem području?
-Ako imate jednu bespravnu zgradu već imate problem. No, ako bismo se usporedili s nekim drugim općinama i gradovima, još smo dobri. No, to nije dovoljno dobar razlog da ne pazimo i dalje. Imamo vlastiti kvalitetan GIS sustav s kojim pratimo promjene stanja u prostoru, i jako nam pomaže. Komunalni redar je domaći čovjek koji izvrsno poznaje teren.
Kako ocjenjujete suradnju sa susjednim gradovima i općinama?
-Moram pohvaliti čitavu Bujštinu, od Oprtlja, Grožnjana, Buja, Umaga i Novigrada. Vrlo dobro zajednički funkcioniramo i surađujemo, imamo sluha jedni prema drugima… Samo zajedno možemo djelovati. Evo recimo da se nadovežem na pitanje turizma. Gost koji prespava u Umagu, pa prođe kroz Brtoniglu, Buje i Grožnjan, da bi došao do Oprtlja i ondje popio čašu dobrog vina i pojeo malo pršuta ne zna gdje su administrativne granice općina i ne treba ga to zanimati, jer kako se kaže kod nas “L’unione fa la forza” (Jedinstvo je snaga) i zaista se držimo te parole, bez obzira na političke boje.
Na koncu je istaknuo veleprojekt odvodnje “Aglomeracija Savudrija-Umag-Novigrad” u koju spada i Brtonigla, a kojim će se dva manja pročistača ukloniti te će se otpadne vode iz općine preusmjeriti u novi novigradski pročistač iz kojeg će izlaziti voda koja će se moći koristiti za navodnjavanje.
Pogledajte galeriju fotografija
