Voda nije samo osnova života za životinje i biljke, već će vjerojatno postati i osporavani resurs u dijelovima svijeta u nadolazećim desetljećima, piše Martin Armstrong na www.statista.com na Svjetski dan voda.
Godine 2022. godine 2,4 milijarde ljudi živjelo je u područjima koja su u nekim slučajevima izložena ekstremnoj nestašici vode. Nije moguće točno odrediti koliko će to biti do 2050. godine zbog brojnih čimbenika kao što su globalno stanovništvo ili gospodarski i politički razvoj u zemljama u usponu i tranziciji. Zbog toga znanstvenici trenutno rade sa scenarijima umjesto s preciznijim procjenama. Međutim, izvjesno je da će potražnja za vodom stalno rasti i da mnoge zemlje već sada troše više nego što imaju.
Kako pokazuje ova infografika temeljena na projekcijama Instituta za svjetske resurse (WRI), očekuje se da će 51 od 164 analizirane zemlje i teritorija do 2050. patiti od visokog do ekstremno visokog nedostatka vode, što odgovara 31 posto stanovništva. Prema WRI-ju, upotrijebljeni scenarij odgovara budućnosti “uobičajenog poslovanja” s porastom temperature između 2,8 i 4,6 stupnjeva Celzijevih do 2100. i svijetom koji ostaje nejednak. Uz cijeli Arapski poluotok, Iran i Indiju, većina sjevernoafričkih zemalja poput Alžira, Egipta i Libije spada među zemlje za koje se očekuje da će do 2050. godine trošiti najmanje 80 posto raspoložive vode.
Međutim, fenomen nestašice vode nije ograničen samo na zemlje u usponu. Zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske i Italije, također su navodno već pod velikim nedostatkom vode, a situacija u Španjolskoj trebala bi se značajno pogoršati do 2050. Za Francusku i Poljsku, WRI stručnjaci pretpostavljaju srednji do visoki nedostatak vode, što odgovara stopi potrošnje od 20 do 40 posto raspoloživih resursa.
Dodajmo da je Hrvatska, kako pokazuje infografika, u zoni zemalja s najmanjim rizikom od nestašice vode.
