Prvi put je nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu 6. kolovoza 1945., kada su Sjedinjene Države detonirale atomsku bombu iznad Hirošime u Japanu, piše www.statista.com. Tri dana kasnije, SAD je detonirao drugu nuklearnu bombu iznad Nagasakija. Do kraja godine procjenjuje se da je ubijeno 214 000 ljudi, od kojih su većina bili civili. Sljedećih godina mnogi od preživjelih suočili su se s leukemijom, rakom i drugim posljedicama zračenja.
Iako su ovo bile prve – i zasad jedine – upotrebe nuklearnog oružja u ratu, prošlo je 80 godina, a njihova proizvodnja, raspoređivanje i skladištenje nisu prestali. Trenutačno se procjenjuje da postoji 9614 nuklearnih bojevih glava u vojnim zalihama za potencijalnu upotrebu u devet zemalja, od kojih Rusija i SAD čine 8009. Također se procjenjuje da postoji 2627 povučenih bojevih glava koje tek treba demontirati.
Kao što pokazuje sljedeći grafikon, Kina je svom arsenalu od siječnja 2024. dodala 100 nuklearnih bojevih glava, povećavši se s 500 na 600. To je prema podacima instituta za istraživanje mira SIPRI. Indija je također proširila svoj arsenal s osam novih bojevih glava, dovodeći ukupnu brojku u zemlji na procijenjenih 180 komada oružja.
Dvije europske nuklearne sile, Francuska i Velika Britanija, zajedno imaju 515 operativnih nuklearnih bojevih glava. S izuzetkom Sjeverne Koreje, nijedna nacija koja posjeduje nuklearne bojeve glave nije ih testirala od 1990-ih.
