…31. siječnja 1993. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman potpisao je povelju o otvaranju Pazinskog kolegija- klasične gimnazije, mješovite katoličke škole i đačkog doma s pravom javnosti sa sjedištem u Pazinu, piše Marija Mejak na Istrapediji.
Doduše, važno je reći da je ova ustanova osnovana zauzimanjem Antuna Heka, te potporom biskupa Antuna Bogetića i drugih crkvenih i državnih vlasti.
Prvi učenički naraštaj upisan je već u rujnu te godine. Zauzimanjem monsinjora Heka, prvoga ravnatelja škole, izgrađena je i sportska dvorana, a za potrebe smještaja učenika Porečko-pulska biskupija izgradila je 2004. novi Đački dom kolegija.
Sama zgrada podignuta je još 1914. prema projektu Anselma Wernera u neorenesansnom slogu, kao konvikt, tj. đački dom, što ga je Đačko pripomoćno društvo (utemeljeno u Pazinu 1899.) naumilo osnovati kao potporu Državnoj gimnaziji na hrvatskom jeziku.
Zgrada vrijedna 300.000 zlatnih austrijskih kruna izgrađena je 1913.–14. Međutim, zbog I. svjetskog rata nije se koristila za prvotnu namjenu. Nakon 1918. talijanske su vlasti zaplijenile zgradu, pa je 1927.–43. u njoj bio internat za đake na talijanskom jeziku Convitto Fabio Filzi.
Zauzimanjem Bože Milanovića zgrada je 1945. vraćena Crkvi. Od tada je u njoj djelovalo Biskupsko sjemenište s klasičnom gimnazijom, središte odgoja katoličkih svećenika. Sjemenište je tijekom više desetljeća pohađalo oko 1.300 štićenika među kojima mnogi potonji vrijedni djelatnici iz crkvenog i javnog života, npr. kardinal Josip Bozanić, biskupi Josip Pavlišić, Dragutin Nežić, Antun Bogetić, Antun Tamarut, Metod Pirih, Slavomir Miklouš, Ivan Milovan, Mile Bogović, Ivan Devčić, više doktora teoloških znanosti, misionara, uglednih znanstvenika i dr. U sjemeništu je 1955.–65. djelovala i Visoka teološka škola iz Rijeke. No, zbog smanjena broja učenika ono je 1980. zatvoreno, a 1991.–93. u zgradi je privremeno, zbog ratnih nedaća, bila smještena sjemenišna gimnazija iz Zadra.
