UMAG
Nevjerojatno je bogato hortikulturno uređenje Umaga, posebice središnjeg dijela – rive, zapravo mali botanički park. Na sugestiju da idemo vidjeti o čemu se radi, mislili smo da se radi o uobičajenih nekoliko desetaka proljetnica koje se sade i u drugim istarskim gradovima po kružnim tokovima, malo po parku, ali smo dočekali sasvim nešto drugo. Iznenadili smo se. Kako nismo veliki poznavatelji bilja zatražili smo od gradske uprave da nam dostavi podatke o kakvoj se vegetaciji radi.
-Nedvojbeno je kako su parkovi svjedoci održivog promišljanja te brige u razvoju zajednice. Mjesta su to okupljanja i druženja gdje pronalazimo mir, ravnotežu i razonodu. Tako je i naš gradski park Humagum postao nezaobilazna pozadina tisuća fotografija i susreta te jedinstveni primjer uređene zelene urbane površine na kojoj se Umažani, kao i brojni turisti, često odmaraju i rekreiraju, odgovorili su nam.
Mediteranski je park koncipiran kao zasebna parkovna površina mediteranskog bilja i zelenila, pravokutnog oblika, s centralnim krugom i pješačkim stazama između kojih se protežu manja polja međusobno razdijeljena uskim stazicama, te dva zelena polja-travnjaka. S obje strane centralnog kruga nalaze se dva polja za sadnju kamenjara s aromatičnim i samoniklim biljem.
Jesenski dio sadnog materijala parka obuhvatio je sadnju mediteranskog bilja trajnica, ukrasnog grmlja, pokrivača tla i stabala. Zasađene su trajnice kao što je lavanda, ružmarin, kadulja, santolina siva i zelena, srebrna pepeljuga, patuljasta pitospora i smilje. Od pokrivača tla zasađena je dunjarica, kozja krv, zečje uši, vrijesak, borovica, ognjica i proljetna crnjuša. Zasađeni su i ukrasni grmovi kao što je oleandar, gravileja, lovor, šimšir, abelija, niska fotinija, grmoliki dubačac i vatreni tren. Od stabala zasađene su stare masline, stabla lovora, nešpule, tamaris, nar, grmoliko stablo žižule, rogač, stablo tršlje, borovi, čempresi, stablo primorskog crnog jasena, grmoliko stablo mandarine, stablo maginje ili planike i stablo badema. Proljetni dio sadnje mediteranskog parka obuhvaća cvatuće mediteransko ukrasno grmlje, aromatično, ljekovito i samoniklo bilje, ukrasne trave, palme i stabla smokve i čempresa.
Od cvatućih grmova treba istaknuti četkovac, brnistru, domaću nandinu, mirtu, buganviliju, mahoniju, bergeniju, lemprike, perunike, a tu su i afrički ljiljan, tulbagija te ljetni jorgovan i brojni sukulenti. Na oba kamenjara posađeno je aromatično i samoniklo bilje. Sadnjom limuna, naranče i palmi upotpuniti će se dio koji je trenutno u izgradnji što će definitivno dopuniti mediteranski ugođaj rive.
-Mišljenja smo kako parkovi i cvijeće uz more stvaraju ugodno okruženje za opuštanje, šetnje i druženje, pružajući ljudima mjesto za bijeg od svakodnevnog stresa. Bogata vegetacija doprinosi čišćenju zraka i poboljšava mikroklimu, dok cvijeće svojim bojama i mirisima dodatno uljepšava obalni krajolik. Osim estetske vrijednosti, takvi prostori podržavaju bio raznolikost i pružaju stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama, odgovorili su nam iz umaške gradske uprave.
Nama se zavrtilo u glavi od svih tih naziva bilja i stabala, ali na licu mjesta doista smiruje dušu. Uvjerite se i sami u galeriji fotografija koju smo snimili.
Pogledajte galeriju fotografija
