…1809. godine rodio se Carlo De Franceschi, političar i povjesničar (Gologorica, 17.X.1809. – Gologorica, 8.I.1893.). U Rovinju potajno okuplja protuaustrijski orijentiranu istarsku mladež (u tom duhu izdaje i bilten). Istodobno počinje proučavati istarsku prošlost i u Trstu se povezuje s Pietrom Kandlerom, piše Miroslav Bertoša.
Na izborima 1848. izabran je kao zastupnik pazinskog okružja u Ustavotvornu skupštinu, gdje je, uz Antonija Madonizzu, Michelea Fachinettija, Francesca Vidulicha i Giuseppea Vlacha, predstavljao Istru. Oni su odbili ulazak Istre u Njemačku Konfederaciju, a De Franceschi je u Beču iste godine objavio polemični članak dokazujući „talijanstvo Istre“. Kasnije, De Franceschi se u potpunosti posvetio proučavanju prošlosti, prikupljanju građe, pisanju članaka i rasprava. Za tisak je priredio Kandlerova arhivska vrela o povijesti Motovuna (1875.) i Pule (1876.), a zatim i svoj glavni rad „L’Istria – note storiche“ (Istra – povijesne priče 1879.). Analizom talijanskog prijevoda teksta listine Istarski razvod kanonika Giovannija Snebala iz 1548. pokušao je osporiti njegovu vjerodostojnost. Prvi je među istarskim talijanskim intelektualcima upozorio da „slavenski“ (hrvatski i slovenski) element teži vlastitoj kulturnoj i političkoj afirmaciji.
…godine 1911. rođena je Ruža Petrović, antifašistica (Hreljini kraj Cera/Sv. Mateja, 17.X.1911. – Pula, 24.VIII.1958.). Rođena kao Roža Hrelja, najstarija od osmero djece u obitelji. Iz prvog braka imala je dvije kćeri, a njezin prvi muž Jakov Hrelja umro je nekoliko godina prije početka Drugog svjetskog rata. Po drugi put se udala za Vazmoslava (Paškvalina) Petrovića iz Režanci, gdje su i živjeli. Kako se pročulo da je njihova kuća antifašističko uporište, te da su u obližnjem bunkeru čuvali hranu za partizane, dana 22.VII.1944. u selo je ušlo 25 talijanskih karabinjera. Iako su tražili njezinog muža i njegova dva brata, na kućnome pragu su uhvatili Ružu, koja im nije htjela odati članove partizanskog pokreta, pišu na Istrapediji Monica Derocchi, Marie Milling i Maurizio Levak.
Odvedena je u vojni garnizon u Savičenti (Svetvinčenat), gdje je mučena, a sljedeći su joj dan na cesti prema Režancima iskopane oči. Prebačena je najprije u Skitaču, gdje je bio štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanska ambulanta, odakle je prevezena u pulsku bolnicu, gdje je liječena 70 dana. Iako slijepa, i dalje je pomagala Narodnooslobodilačkom pokretu pletući partizanima čarape i tople majice, te dajući im moralnu potporu. Nakon Drugog svjetskog rata Ruža Petrović je utemeljila Udrugu slijepih u Puli, kojoj je bila i potpredsjednica. Njezino ime nose ulice, trgovi i parkovi u više istarskih mjesta, nosio ga je i Dom za nezbrinutu djecu u Puli od utemeljenja 1946. do 1996. Nakon višegodišnjih prosvjeda 2015. je Dječjem domu ipak vraćeno ime Ruža Petrović (od kraja 2023. zove se Centar za pružanje usluga u zajednici Ruža Petrović). Na cesti koja vodi iz Savičente u Režance, na mjestu gdje je Petrović doživjela tragediju, podignut je spomenik. Spomen-poprsje nalazi joj se i u Titovom parku u Puli.
…1955. godine rodio se Galiano Pahor, televizijski i filmski glumac, operni pjevač (Pula, 17.X.1955. – Rijeka, 5.I.2008.). Školovao se i usavršavao u glumačkoj školi Istituto di studi per lo spettacolo u Rimu. Godine 1976. postao je član glumačkog ansambla Talijanske drame riječkog HNK-a. Deset godina poslije prešao je u ansambl Hrvatske drame da bi od 2003. obnašao funkciju v. d. ravnatelja Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca, piše Goran Prodan.
Kazališni umjetnik raskošnog talenta i jake osobnosti, samosvojan i karizmatičan kroz tri je desetljeća, koliko je na njoj stvarao, obilježio riječku kazališnu scenu. Svojom je svestranošću i višestrukim umijećem podjednako uspješno stvarao u predstavama Talijanske i Hrvatske drame, ali i u mjuziklima u kojima je spajao svoj glumački, pjevački i plesački talent. U riječkom HNK-u odigrao je stotinjak uloga, a posljednju je ostvario kao Ignjat Glembay u Krležinim Gospodi Glembajevima. Osim u kazalištu i operi nastupio je i u tucet filmova te u više televizijskih serija i drama, primjerice, u Vrdoljakovom Povratku, Papićevom Životu sa stricem, Hetrichovim Kapelskim kresovima i dr. Dobitnik je brojnih glumačkih nagrada i priznanja.
