Istra, Cres, Lošinj i Krk geološki pripadaju jadranskoj karbonatnoj platformi, a sjeverno i istočno od Istre su Vanjski Dinaridi. Prema zabilježenim podatcima, najaktivnije je područje na dodiru tih dviju zona:
Hrvatsko primorje, zaleđe Rijeke, područje Ilirske Bistrice prema Postojni. Često podrhtavanje tla od Velebita do Vinodola i prema Ilirskoj Bistrici nerijetko se osjeti i u sjevernoj Istri, Buzeštini.
Katastrofalni potres u Furlaniji 1976. godine također se osjetio u Istri. Podatci o potresima na istarskom području se bilježe od kraja devetnaestog stoljeća, a podatci od prije, postoje samo kao nepouzdani zapisi.
Tako se potresi s materijalnom štetom spominju u Poreču 1280. i 1440. godine. U sjevernoj Istri osjetio se najjači potres na tom području, u Idriji 26.3.1511.godine.
Niz podrhtavanja tla zabilježeno je 1750–51. u Rijeci i okolici; najjači udar bio je 17.12.1750., kada su u gradu stradale mnoge građevine. U svibnju 1751. zabilježen je i “cunami” izazvan potresom.
Potres s epicentrom kraj Bakra zabilježen je 1776. Manje su posljedice imali potresi od 10.VIII. do poč. studenoga 1838. Jaki potresi su zabilježeni od veljače do svibnja 1870. s epicentrom u Klani, gdje su mnoge kuće bile oštećene, a potres se osjetio i u Opatiji. Na području Klane, Voloskog i Opatije niz podrhtavanja tla zabilježeno je i u proljeće 1896.
Seizmološkim mjerenjima u dvadesetom stoljeću, zabilježeno je 11 potresa s magnitudom većom od 5 stupnjeva MCS, od kojih je najjači bio 12.3.1916. (stradali su vinodolsko područje i Senj), a ostali su imali epicentar oko Klane i na južnom dijelu otoka Krka.
Potres 5–6 stupnjeva MCS bio je 21.2.1992. godine s epicentrom oko Lipe i Rupe.
Seizmička aktivnost najjača je na području dodira dviju ploča (Jadranska i Vanjski Dinaridi), odnosno od Senja do Idrije u Republici Sloveniji. Zato su jači i mnogobrojniji potresi zabilježeni sjeveroistočno od Istre, a samo manja podrhtavanja tla na samome poluotoku.
Samo na temelju povijesnih podataka, ne može se zaključiti da u Istri jaki potresi uopće nisu mogući. Na temelju matematičke procjene seizmičke ugroženosti, mogući su potresi od 7 stupnjeva MCS u Istri, na Cresu i Lošinju, jači od 8 stupnjeva MCS na području Ćićarije, Buzeštine i otoka Krka, do 9 stupnjeva MCS za prostor od Novoga Vinodolskog do Klane. (R.M.)
