ZAGREB
SDP je danas u Hrvatskom saboru održao konferenciju za novinare u kojem su kritizirali izvršenje proračuna, ali i prijedlog državnog rebalansa koji je na današnjem dnevnom redu Sabora.
Zastupnica Sabina Glasnovac rekla je da je rebalans samo krpanje rupa koje je Vlada stvorila, a to znači da je loše planirala proračun. Vlada nema sposobnost ispuniti sve što je proklamirala i tu pada na ispitu. Navela je četiri primjera za takvu konstataciju.
Primjer prvi – Vlada je planirala nižu inflaciju nego što je sada. Godinu su započeli najavom da su inflaciju pobijedili, ali cijene i dalje divljaju, osobito cijene hrane. Ne da inflaciju nisu pobijedili nego je inflacija pobijedila njih, a porazila je novčanike hrvatskih građana. I uz to što inflacija rapidno raste poljoprivredni problemi od bolesti životinja pa do nestašice jaja samo dodatno pogoršavaju situaciju, a Vladine mjere nisu dale rezultat. Naprotiv, neke su od njih inflaciju dodatno i ubrzale.
Primjer drugi je zdravstvo. Dug bolnica prema veledrogerijama premašio je 730 milijuna eura, od čega je čak 550 milijuna dospjelih obaveza. Rebalans za zdravstvo predviđa samo 154 milijuna eura više za zdravstvo i to za plaće. Problem rješavanja dugova prema veledrogerijama rebalans ne prepoznaje – rješenja nema. Vlada time osuđuje hrvatski zdravstveni sustav na to da će biti ugrožena opskrba lijekovima, da će liste čekanja i dalje rasti, a investicije će biti obustavljene.
Primjer treći vezan je inkluzivni dodatak u kojem, po zastupnici Glasnovac, vlada neviđeni kaos. Sustav socijalne skrbi trebao bi štiti građane, a ovakvom politikom Vlade ih ponižava. Na početku godine Vlada je planirala za ovu mjeru 562 milijuna eura. Do rujna je potrošeno 50 milijuna eura. Preraspodjelom Ministarstva socijalne politike dodijeljeno je dodatnih 265 milijuna. Sada se rebalansom proračuna u taj sustav transferira 172 milijuna eura. Znači ukupno milijardu eura, a i dalje imamo 105 tisuća neriješenih zahtjeva građana s realnim zdravstvenim problemima. Više od 10 tisuća građana je preminulo nedočekavši svoje zakonsko pravo, čak niti odgovor imaju li pravo na inkluzivni dodatak ili nemaju. Ovakav neuspjeh u procjeni potreba i upravljanja socijalnim sustavom pokazuje duboku nekompetenciju i postavlja se pitanje zašto je ministar Piletić još uvijek na čelu ministarstva.
Četvrti primjer koji pokazuje da proračun nije rezultat strateškog planiranja, rekla je zastupnica Glasnović, su europski fondovi. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti povučeno je 305 milijuna eura manje od planiranog. To je čak 11%. Pri tome je Ministarstvo zaštite okoliša izgubilo 9 milijuna eura. Ministarstvo prometa 92 milijuna eura, što je u tom ministarstvu visokih 39% izgubljenih sredstva. U Ministarstvu zdravstva izgubljeno je 8 milijuna eura, što je svega 22 posto od plana. Poražavajuće je to što je za sustav koji se u velikoj mjeri oslanja na sredstva EU kao što je u Hrvatskoj, ministarstva nisu spremna povući taj novac. Čak je 13 ministarstava u crvenom što se tiče realizacije projekata.
Zastupnica Ivana Marković kritizirala je takvo stanje, a pogotovo to što Ministarstvo financija neiskorištavanje europskog novca rebalansu predstavlja kao uštedu, iako je to odustajanje od kapitalnih projekata.
