Očekuje se da će se globalna potražnja za električnom energijom iz podatkovnih centara više nego udvostručiti u sljedećih pet godina, uglavnom potaknuta raširenim prihvaćanjem umjetne inteligencije. To stoji u izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljenom u četvrtak, donosi www.statista.com
Očekuje se da će do kraja desetljeća otprilike polovica globalne energetske potražnje za podatkovnim centrima dolaziti iz obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu energiju, vjetar i hidroelektrane. U kombinaciji, obnovljivi izvori su najbrže rastući izvor električne energije za podatkovne centre. Sljedeća najvažnija opskrba energijom 2030. bit će prirodni plin i ugljen, a očekuje se da će uloga nuklearne energije također postati sve izraženija.
Kao što pokazuje sljedeći grafikon, bit će potreban niz izvora energije kako bi se zadovoljile rastuće potrebe globalnih podatkovnih centara za električnom energijom. Sastav izvora električne energije koji se koriste za napajanje podatkovnih centara ovisi o dostupnosti i cjenovnoj konkurentnosti različitih izvora na pojedinim tržištima. U Kini, primjerice, ugljen predstavlja veći udio u proizvodnji električne energije nego u SAD-u, koji ima veći udio prirodnog plina.
U obje zemlje planira se značajan porast nuklearne energije, kao i solarne i vjetroelektrane. Očekuje se da će u Kini solarna fotonaponska proizvodnja električne energije porasti sa 7 TWh u 2025. na 83 TWh u 2035., nedaleko od američkih 97 TWh u 2035. Što se tiče vjetra, SAD će se povećati s 28 TWh na 83 TWh tijekom deset godina, što je gotovo dvostruko više od kineskih 44 TWh u 2035. U međuvremenu, SAD će postupno smanjiti proizvodnju električne energije iz ugljena, a očekuje se da će podatkovni centri doživjeti pad s 28 TWh na 7 TWh.
U izvješću se navodi da se potražnja za električnom energijom za podatkovne centre neće jednako osjetiti. Na primjer, u SAD-u će činiti gotovo polovicu rasta potražnje za električnom energijom, dok će činiti više od polovice u Japanu i jednu petinu potražnje u Maleziji.
Ovaj odnos između energije i umjetne inteligencije potaknuo je pitanja o potencijalnim utjecajima tehnologije na okoliš. Prema izvješću, podatkovni centri diljem svijeta trenutačno uzrokuju oko 180 Mt neizravnih emisija CO2 iz potrošnje električne energije, što je jednako približno 0,5 posto svih ispuštenih emisija izgaranjem. Stručnjaci IEA-e objašnjavaju da, iako s jedne strane, tehnologija zahtijeva proizvodnju električne energije i stoga stvara više emisija kako bi radila, to bi se moglo donekle nadoknaditi korištenjem umjetne inteligencije kako bi se sustavi učinili učinkovitijima i ubrzale inovacije u energetskim tehnologijama kao što su baterije i solarni PV.
Govoreći o temi, izvršni direktor EA-e, Fatih Birol, rekao je: “S usponom umjetne inteligencije, energetski sektor je na čelu jedne od najvažnijih tehnoloških revolucija našeg vremena. AI je alat, potencijalno nevjerojatno moćan, ali o nama – našim društvima, vladama i kompanijama – ovisi kako ćemo ga koristiti.”
Prema IEA-i, ovi se podaci temelje na mješavini goriva električne energije koju fizički troše podatkovni centri (uzimajući u obzir i proizvodnju na licu mjesta i električnu energiju primljenu kroz mrežu, uzimajući u obzir mješavinu goriva lokalnih elektroenergetskih sustava u kojima se nalaze), a ne ugovornu mješavinu različitih operatera podatkovnih centara.
