Zapadni Balkan, kako ga nazivaju europski političari, crna je rupa na mapi Europske unije koju ona želi konačno zatvoriti.
Potpuna konsolidacija i homogenizacija europskog kontinenta kroz EU ukazala se kao nužnost nakon početka rata u Ukrajini, a dodatno se stvar zaoštrila nakon ponovnog dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a koji je odmah dao do znanja eurobirokratima da ne mogu više računati na bezrezervnu američku vojnu zaštitu. Nakon prvotnog šoka, iako je Trump isto najavljivao tijekom čitave izborne kampanje, čini se da su čelnici Europske unije osvijestili da se sada igra po novim pravilima, a cilj im je zatvoriti svoj “meki trbuh” na jugoistoku, kako bi se lakše posvetili “istočnom pitanju”.
Kroz tu prizmu treba gledati i na jučerašnji sastanak između predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je po pitanju nastavka eurointegracija Srbije prošao prilično pozitivno unatoč četveromjesečnim (studentskim) prosvjedima koji potresaju tu nama susjednu zemlju.
No, vratimo se na europsku geopolitiku. Kada se pogleda mapa Europske unije jasno je vidljiv procjep od Velike Kladuše na zapadu, Subotice na sjeveru, Vlore na jugu i Strumice na istoku, kojeg čine Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija. No, neke od tih minizemalja već su integrirane zapadni sustav kroz NATO pakt, koji inače služi kao predsoblje Europske unije.
Preostaju samo tri koje nisu nigdje (Srbija, BiH i Kosovo), a zajednički im je nazivnik Aleksandar Vučić kojeg Zapad miluje svih ovih godina. Tome je tako, jer dok za domaću publiku glumi neprikosnovenog patriotskog vođu, u inozemstvu potpisuje (skoro) sve što mu daju na stol.
Vučić je zajednički nazivnik ovih triju zemalja, jer se od njega očekuje dominantna uloga prilikom donošenja teških odluka koje će slijediti za Srbiju. Najteža je svakako priznanje Kosova za koji će se vjerojatno pokušati iznaći kompromis u vidu da ga de facto prizna, a de iure ne prizna. Uostalom, već sada Srbija priznaje kosovske registracijske pločice i dokumente na svom teritoriju. Osnovni uvjet za ulazak u EU Srbiji će biti da ne onemogućuje ulazak Kosova u međunarodne institucije i ustanove. S druge pak strane prema BiH, i njenom partikularnom dijelu koji se zove Republika Srpska, od Vučića se očekuje da bude konstruktivan u obuzdavanju Milorada Dodika u njegovoj težnji za osamostaljivanju. Ako ta dva glavna zahtjeva prihvati, a prihvaća ih, onda eurobirokrate ne zanima toliko unutrašnje stanje u Srbiji, ni zvučni top, ni nadstrešnica, ni korupcija, ni kriminal, ni kontrola medija…
S tim u vezi treba promatrati Vučićevu izjavu da će Srbija biti apsolutno posvećena putu k Europskoj uniji (EU) i više nego što je bila do sada.
“Zemlja mora ispuniti reforme EU-a, posebice poduzeti odlučne korake prema slobodi medija, borbi protiv korupcije i izbornoj reform. Budućnost Srbije je u EU“, zaključila je u objavi Von der Leyen.
Vučić je sa svoje strane za RTS nakon večere rekao da je kolegama iz EU poručio da je “Srbija apsolutno opredijeljena za taj strateški put” i da će “vrlo brzo biti donesena odluka o formiranju nove vlade ili održavanju izbora”.
