PAZIN

Jedna od najspektakularnijih pljački u novijoj hrvatskoj povijesti, ali i po vrijednosti dosad poznate ukradene svote koja se kreće u nekoliko desetaka milijuna eura dogodila se 25. ožujka ove godine.

Pljačkaši su na filmski način (kroz lokalnu slastičarnicu Gema iskopavši rupu u zidu) provalili u poslovnicu Istarske kreditne banke u Pazinu, nasilno otvorili sigurnosne sefove i otuđili ono što su brojni građani godinama čuvali – novac, nakit, obiteljske dragocjenosti, dokumente i osobne uspomene.

Porazgovarali smo s jednim od oštećenika, pazinskim poduzetnikom Elvisom Aničićem, koji na neformalan način predstavlja grupaciju od nekoliko desetaka klijenata-oštećenika iz ove pljačke.

-Ovo nije bila samo materijalna šteta. Ovo je bilo brutalno zadiranje u povjerenje, privatnost i sigurnost građana koji su vjerovali da su njihova imovina i vrijednosti – pohranjene unutar bankarskog sefa – najsigurnije moguće čuvane, kaže uvodno direktor Aničić dodajući da je u svom životu sve napravio sa svojih 10 prstiju.

Tri mjeseca nakon – potpuna šutnja banke

Ogorčeni su ovi oštećenici s obzirom da su imali povjerenje u bankarski sustav, a sada bi mogli ostati bez svega.

-Sramotno je i neprihvatljivo da tri mjeseca nakon tog događaja, Istarska kreditna banka Pazin još uvijek nije kontaktirala oštećene građane. Nema poziva. Nema sastanka. Nema objašnjenja. Nema isprike.
Samo tišina. Sustavna i planska šutnja. Bez osnovnog ljudskog poštovanja, nastavlja. “Za nas, oštećene građane, ovo predstavlja dodatno poniženje i duboko razočaranje. Čini se da banka – koja godinama ubire naknade, i koja reklamira “sigurnost i povjerenje” – sada bježi od svojih klijenata u trenutku kada bi trebala pokazati ljudskost, transparentnost i odgovornost”, ističe.

Banka izbjegava odgovornost – a mi tražimo pravdu

-Ponašanje banke ne možemo drugačije tumačiti nego kao svjesno izbjegavanje odgovornosti. Iako bi po svim pravnim, poslovnim i moralnim kriterijima trebali kontaktirati oštećene stranke, ponuditi informacije, stav o osiguranju i potencijalnoj naknadi štete – banka se ponaša kao da građani ne postoje, napominje.

Dakle nema konkretnih informacija od strane banke o eventualnoj nadoknadi?

-Ova tišina banke nije slučajna. Ona je strategija. A strategija šutnje je jednako neetična kao i svako izbjegavanje odgovornosti u poslovanju s građanima. Mi ne tražimo ništa što nije osnovno: kontakt, razgovor, informaciju i pravičnu odštetu. Sve ono što bi bilo koja institucija dužna učiniti u ovakvoj situaciji.

Vrijeme je da se čuje i glas građana

-Ovim putem pozivamo Istarsku kreditnu banku da hitno kontaktira sve oštećene klijente; organizira službeni sastanak ili tribinu na kojem će biti prisutni predstavnici banke, pravnici i predstavnici građana; javno objavi stav o osiguranju sefova, svojim obvezama i načinu na koji planira obeštetiti građane, poručuju oštećenici svoja 3 zahtjeva.

Također pozivaju Hrvatsku narodnu banku da nadzire postupanje IKB-a u ovom slučaju te osigura da banka ne ignorira svoju klijentelu.

-Ovo nije privatni problem – ovo je javna stvar. Ovdje nije riječ o 2-3 pojedinca. Ovdje govorimo o desecima oštećenih. O uništenim životnim ušteđevinama, obiteljskim nasljeđima, o vrijednostima koje za mnoge više nisu nadoknadive. Ovo je pitanje poštivanja građanskih prava, odnosa financijskih institucija prema svojim klijentima, i standarda ponašanja u kriznim situacijama. Ako šutimo sada – šaljemo poruku da banke mogu raditi što žele. Ako se sada povučemo – dopuštamo presedan koji može pogoditi bilo koga od nas u budućnosti. Pa gdje da građani čuvaju vrijednosti kad u banci nisu sigurne, postavlja retoričko pitanje.

-Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da se prema dostupnim informacijama, većinski vlasnik IKB-a povezuje s ozbiljnim optužbama za kriminalne radnje u Italiji, što dodatno stavlja pod upitnik integritet upravljanja bankom i sigurnost klijenata. Uputio nas je na novinarski članak, posebice posljednji odlomak, portala lidermedia objavljen 2019. kojeg možete pročitati ovdje.

Ne tražimo privilegije – tražimo poštovanje

Kako to da niste spomenuli pljačkaše?

-Mi s pljačkašima nemamo ništa. Pljačkaši nisu opljačkali nas nego su opljačkali banku, a mi smo banci dali na povjerenje da nam nešto čuva. Banka je dužna to nama vratiti, a ako je to njima netko otuđio to je problem banke, a ne naš. Mi smo banci dali na povjerenje da nam nešto čuva i za to smo platili banci. Apsolutno je neprihvatljivo da prebacuje lopticu na nas,  poručio je jasno Aničić.

Za kraj je još kazao.

-Nismo protiv banaka. Vjerujemo u pravnu državu, vjerujemo u odgovorno poslovanje. Ali isto tako znamo kada nas netko ignorira, izbjegava i ne poštuje. Zato javno i otvoreno poručujemo: Nećemo stati dok ne dobijemo odgovore. Nećemo šutjeti dok nas se tretira kao teret, a ne kao klijente. Ovo je poziv na dijalog. A ako banka to i dalje ignorira – pretvorit ćemo ga u pravnu, medijsku i javnu borbu za istinu i pravdu, zaključio je.