PULA
Naišli smo na noviju znanstvenu studiju objavljena u Croatian Medical Journalu ovdje koja donosi najprecizniji dosad prikaz genetskog sastava muškaraca u Puli.
Iako je studija objavljena još 2022. čini nam se da medijski dosad nije bila popraćena. Rezultati potvrđuju da genetska struktura ovog istarskog grada odražava tisućljetne migracije i složenu povijesnu pozadinu.
Studija nosi naslov “Croatian genetic heritage: an updated Y-chromosome story”, a iza nje stoji multidisciplinarni tim znanstvenika predvođen Draganom Primorcem, uz autore poput Vedrane Škaro, Petra Projića, Jelene Šarac, Damira Marjanovića, i drugih.
Ukupno istraživanje je obuhvatilo 518 muškaraca iz pet hrvatskih regija, uključujući 99 ispitanika iz Pule, čime je ova regija dobila snažnu zastupljenost u analizi. Analiza je provedena pomoću Y-kromosomskih STR markera, koji omogućuju uvid u mušku lozu (liniju oca, djeda, pradjedova…).
Prema rezultatima studije, tri najzastupljenije haplogrupe u Puli su:
I2a 31.3%
R1a 28.3%
E1b1b 11.1%
Uz njih slijede haplogrupe I1 (9.1%), R1b (8.1%), te druge rjeđe grupe kao G2a, J2a, J2b, T, L i I2b, svaka s udjelima od 1–3%.
I2a je najzastupljenija haplogrupa u Puli i Hrvatskoj općenito, a povezuje se s autohtonim europskim populacijama koje su preživjele ledeno doba u balkanskom utočištu. R1a se veže uz slavenske migracije u ranom srednjem vijeku, dok E1b1b ukazuje na utjecaje neolitičkih poljoprivrednika sa Sredozemlja i Bliskog Istoka.
Velika zastupljenost više haplogrupa pokazuje da je Pula kroz povijest bila točka dodira raznih kultura – od Ilira i Rimljana, preko Slavena, do suvremenih migracija.
Evo rezultata i za četiri ostala hrvatska grada.
Za razliku od nekih dijelova unutrašnjosti Hrvatske gdje I2a prelazi i 45%, Pula ima uravnoteženiji profil.
To može biti rezultat urbanizacije, povijesne povezanosti s Italijom i Sredozemljem te većoj otvorenosti prema migracijama.
