(RAZGOVOR JE OBAVLJEN UOČI PROGLAŠENJA NOVOG PAPE)
RIM
Obavili smo razgovor s dugogodišnjim novinarom Radio Vatikana, Aldom Sinkovićem, rodom iz Lindara kraj Pazina, izrazitim poznavateljem situacije u Vatikanu, ali uslijed razgovora zatekla nas je vijest da je novi papa izabran, međutim, ipak smo se odlučili objaviti ovaj važan razgovor.
Poštovani gospodine Sinkoviću, kako biste opisali trenutnu klimu unutar Vatikana u kontekstu potencijalnog izbora novog pape? Postoje li indikacije o mogućim favoritima?
-Unutar zidina grada Vatikana je mirno, jer je sve pod “zemaljskom i nebeskom” kontrolom. Kardinali raspravljaju i dalje. Prva tri izbora su prošla bez pozitivnog rezultata. Smatram da će još najmanje i iz druga tri izbora izaći crni dim.
Na Trgu sv. Petra je sve življe. Ljudi dolaze sve više i satima gledaju u mali dimnjak na krovu Sikstinske kapele, koji čuva galeb s malim sinom ili kćerkom. Iz daljine se ne vidi jasno. Još je življe u okolici sv. Petra. Restorani, kao i dućani rade punom parom. Po svuda se raspravlja o mogućim kandidatima. Novinari svojim pitanjima pojačavaju rasprave. Domaći su donekle naučeni pa nastoje opširno dočarati gostima kako je to bilo za vrijeme prošlih konklava. Svi su uvjereni da će biti teško pronaći drugog Franju.
Koliko su geopolitički i kulturni faktori važni prilikom izbora novog pape – i u kojoj mjeri oni oblikuju smjer Katoličke Crkve?
-Geopolitički, kulturni i vjerski faktori su važni zbog broja kardinala koji potječu s jednog ili drugog područja, ali ne toliko politički ni gospodarski. Više ovisi o formaciji kardinala. Afričke su formirali misionari. Na južno-američke utječe jako bijeda u kojoj žive tamošnji narodi. Na “zapadne” nesnalažljivost u novonastalim duhovnim i materijalnim prilikama. Ionako složeno stanje poremetila je Biskupska sinoda sa svojim aktualnim temama. Biti Papa u tako različitim situacijama nije lako kao što nije lako Papi shvatiti i razumijeti različita svjetovna i duhovna previranja. Vjera, katolička kao i ostale, sastavljene su od onog naučnog, dogmatskog djela, i običaja i kulture. Nama je nerazumljivo ponašanje vjernika u Amazoniji ili Africi, kao što je njima naše.
Postoje li razlike u načinu na koji se vodi konklava danas u odnosu na ranije pontifikate, osobito u doba digitalne komunikacije i sveprisutne medijske pažnje?
-U onoj nutarnjoj u biti ne mnogo. Još uvijek se upotrebljava latinski jezik, dio liturgijskih odjela je isti, procesija, molitve, zakletve. Razlika je u broju kardinala, u njihovoj formaciji i poznavanju svjetske stvarnosti, a posebno korištenje digitalne komunikacije i medijske mreže, koja je s jedne strane korisna i dobra, ali ono svakodnevno bombardiranje s pitanjima tko će biti i kako će izgledati novi Papa je bilo postalo nepodnošljivo za kardinale te su bili sretni što se mogu malo odmoriti u tišini daleko od tih “napadača”.
Papa Franjo često je naglašavao potrebu za reformom Kurije – može li to utjecati na izbor njegova nasljednika?
-Obnova Kurije bila jedna od teških zadaća bivšeg Pape. Franjo je osnovao i posebno deveteročlano povjerenstvo koje mu je trebalo pomoći u toj obnovi. Pokušali su i djelomično uspjeli. Mene Kurija podsjeća na vladu u građanskom društvu. Tu su zakoni, karijere, uredi, administracija kojom se vodi društvena zajednica. U ovom slučaju Crkva, koja broji oko milijardu i 400 milijuna vjernika. To je veliki aparat. Mislim da u posljednje vrijeme Kurija ima sve manje utjecaja na izbor Papa.
Kako konzervativni i progresivni krugovi unutar Crkve gledaju na potencijalne kandidate, i može li doći do napetosti u tom procesu?
-Napetosti već postoje. Poznati su napadi na papu Bergoglia. Skupina kardinala i biskupa ga je javno napadala od početka, tvrdeći čak da nije legalno izabran. Razlozi su čudni. Kardinal Mueller ga je osudio i nakon smrti. Ne znam tko bi mogao biti njihov kandidat, ali vjerojatno ga imaju, posebnu među onima koji priželjkuju misu na latinskom prema obredu Pia V.
Koliko je transparentan sam proces konklave i što javnost uglavnom ne zna o tom događaju?
-Ljudi poznaju neke sitnice o konklavama, jer mediji svaki put dosta o tome pišu, iznoseći najpikantnije pojedinosti. Manje poznaju njezinu svrhu. Mnogo se toga usredotočuje na nebitne stvari. Možda bi bilo bolje malo produbiti povijesnu stranu konklava, što je vrlo zanimljivo. To bi pomoglo i razumijanje sadašnje konlave, trzavice, situacije i izbora Pape.
