U četvrtak kasno poslijepodne iz Sikstinske kapele izbio je bijeli dim, signalizirajući da su kardinali drugog dana konklave izabrali novog papu. Kardinal Robert Francis Prevost, 69-godišnjak iz Chicaga, prvi je papa iz Sjedinjenih Država. Njegovo imenovanje označava povijesnu prekretnicu u povijesti Katoličke crkve, budući da označava širenje globalnog vodstva Crkve, odražavajući sve veći utjecaj katoličkih zajednica u Americi, piše Felix Richter za statista.com
Općenito se očekuje da će papa Lav XIV., kako je odabrao da ga se zove, slijediti Franjine korake u smislu njegovih progresivnih pogleda i usredotočenosti na rad za siromašne. Poput Franje, ima “duboki osjećaj za obespravljene, za siromašne, za one koji nisu slušani”, rekao je njegov brat John Prevost za CNN, dodajući kako vjeruje da će njegov brat reći što misli.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je razigrano, humoristično, a neki kažu i neukusno, iznio ideju da postane papa, pozdravio je izbor američkog pape, nazvavši to velikom čašću za zemlju. “Čestitam kardinalu Robertu Francisu Prevostu”, napisao je u objavi na društvenim mrežama. “Veselim se susretu s papom Lavom XIV. Bit će to značajan trenutak.”
Dok je Trump bio dovoljno ljubazan da čestita kardinalu Prevostu, njegovi sljedbenici nisu bili toliko oduševljeni. Objava na društvenim mrežama u kojoj se ne slaže s JD Vanceom i jedna u kojoj se traži molitva za Georgea Floyda i njegovu obitelj bili su dovoljni da ga se označi kao “Woke papa”, “anti-MAGA” ili još gore.
Kao što grafikon pokazuje, velika većina papa u proteklom 21 stoljeću bila je iz Italije, brojeći 217 od ukupno 267 papa. Franjo je bio iz Argentine, što ga čini prvim papom koji je došao iz Latinske Amerike i prvim izvan Europe od smrti Grgura III., rođenog u Siriji, 741.
Francuska, Njemačka, današnja Sirija (bivše Bizantsko Carstvo) i Grčka bile su sljedeće najčešće zemlje porijekla papa. Budući da služba pape postoji već gotovo dva tisućljeća, mnoge zemlje porijekla papa više ne postoje, pa su ovdje navedene pod svojim suvremenim ekvivalentima. Na primjer, Tunis predstavlja Afriku Proconsularis, Hrvatska zastupa Dalmaciju, Španjolska je Valencia, a Turska je Anatolija.
Dodajmo da su jedini dva papa iz današnjih hrvatskih krajeva bili Sveti Kajo ili Gajo i Ivan IV.
Sveti Kajo ili Gajo, papa od 17. prosinca 283. do 22. travnja 296. Spomendan mu je 22. travnja, sa sv. Soterom. Rođen je u Saloni, u rimskoj provinciji Dalmaciji. Papinska kronika Liber pontificalis navodi da mu je car Dioklecijan bio ujak. Za papu je izabran 17. prosinca 283., deset dana nakon smrti pape Eutihijana. Za vrijeme pontifikata donio je uredbu po kojoj se ne može postati biskupom ako se prethodno ne izvrše službe: ostijarij (vratar), lektor (čitač u crkvi), akolit (svjećonoša), egzorcist (istjeritelj zloduhe) i podđakon (pomoćnik đakona), red đakona i svećenika, navodi wikipedija. Za vrijeme njegova pontifikata pojavilo se krivovjerno manihejstvo protiv kojeg se oštro borio. Za vrijeme progonstva slavio je bogoslužje po privatnim kućama. Podnio je mučeničku smrt, ali ne po naloga Dioklecijana. Pokopan je na Kalistovu groblju u Rimu.
Ivan IV. († 12. listopada 642.) bio je papa od 640. do 642. godine. Podrijetlom je bio Dalmatinac. Otac mu je bio skolastik Venancije. Postao je papa, 24. prosinca 640. godine. Poslao je opata Martina u Dalmaciju i Istru, da učvrsti vjeru i otkupi kršćane, koji su postali roblje. Time je uspostavljen prvi povijesni kontakt između Vatikana i hrvatskih krajeva. Na papinu želju, pronašao je i ponio u Rim, relikvije solinskih mučenika: sv. Dujma, sv. Venancija, sv. Anastazija i još nekoliko iz Salone (Solina) te sv. Mavra biskupa iz Poreča. Dao je podići kapelu unutar bazilike sv. Ivana Lateranskog u Rimu i u nju je postavio relikvije. Ispod mozaika, latinski je natpis: “Papa Ivan izvršio je blagoslovom Božjim pobožni zavjet i ustrajnim zauzimanjem dao načiniti ovaj spomenik, koji sjaji poput dragocjenih kovina na krstionici. Tko god amo pristupa i duboko se Kristu klanja, taj neka uzdiže, usrdne molitve k nebu.” Umro je 12. listopada 642. g. i pokopan u bazilici sv. Petra u Rimu.
